Vaše Lavande nisu više lepe, previše su “raštrkane” i deluju neuredno, ovo morate primeljivati da uvek ostanu guste i cvetne.
Prvi savet – mesto, mesto, mesto
Ako upravo sadite lavandu – izaberite joj pravo mesto. Ako ste je već posadili i deluje slabo – ima leka i za to.
Lavanda je mediteranska biljka i voli sunce. Što više sunca – to bolje! Najbolje uspeva ako ima bar 5 sati direktne svetlosti dnevno. Nije za senke, ni polusenke. Nije za severnu stranu kuće, ni za zaklonjeni balkon. Lavandi treba prostor i svetlost da bi se razgranala i bila puna cvetova.
Ukoliko je već imate, a na pogrešnom je mestu – razmislite da je presadite u jesen ili rano proleće. Bolje je jednom pravilno posaditi nego godinama gledati biljku koja se muči.
Drugi savet
Drugi savet – ocedit teren je preduslov
Neće lavanda vodu koja stoji. Traži dobro propustljivo zemljište, baš kao što je ima na kamenitim mediteranskim padinama. Ako vam se zadržava voda u bašti posle kiše ili ako u saksiji stoji voda u tacni – lavanda strada.
Šta se dešava? Koren počinje da truli, listovi crne, i biljka ubrzo ugine. Sve češće dobijam poruke: „Bila je lepa, a onda je odjednom počela da se suši.“ Uzrok je skoro uvek previše vlage.
U uređenju vrta na obroncima Suve planine, baš na kamenitom tlu, lavanda je uspela fantastično. Nikakvo zalivanje, a cveta kao u Provansi. To vam sve govori.
Ako je sadite u saksiju – obavezno stavite drenažu na dno (na primer, kamenčiće ili ekspandiranu glinu), rupu za odvod vode, i zemlju pomešanu sa peskom. Bolje je manje zalivanje nego više. Jedno umereno zalivanje nedeljno tokom leta, i ništa zimi – sasvim je dovoljno.
Drugi savet – ocedit teren je preduslov
Neće lavanda vodu koja stoji. Traži dobro propustljivo zemljište, baš kao što je ima na kamenitim mediteranskim padinama. Ako vam se zadržava voda u bašti posle kiše ili ako u saksiji stoji voda u tacni – lavanda strada.
Šta se dešava? Koren počinje da truli, listovi crne, i biljka ubrzo ugine. Sve češće dobijam poruke: „Bila je lepa, a onda je odjednom počela da se suši.“ Uzrok je skoro uvek previše vlage.
U uređenju vrta na obroncima Suve planine, baš na kamenitom tlu, lavanda je uspela fantastično. Nikakvo zalivanje, a cveta kao u Provansi. To vam sve govori.
Ako je sadite u saksiju – obavezno stavite drenažu na dno (na primer, kamenčiće ili ekspandiranu glinu), rupu za odvod vode, i zemlju pomešanu sa peskom. Bolje je manje zalivanje nego više. Jedno umereno zalivanje nedeljno tokom leta, i ništa zimi – sasvim je dovoljno.
Treći savet – redovna i pravilna rezidba
Ako je ne orežete – lavanda će postati drvenasta, iznutra šuplja, i cvetaće sve manje. Zato, rezidba dva puta godišnje je ključ.
- Prvi put: krajem avgusta, odmah posle prvog cvetanja. Skraćujete oko jedne trećine nadzemnog dela. Ovo pospešuje novi rast i priprema biljku za zimu.
- Drugi put: u proleće, čim se pojave mladi izbojci. Režite dublje, sve do iznad najnižeg bočnog pupoljka. Tako podstičete mlade izdanke i sprečavate da žbun odrveni.
Bez ovoga – nema lepe, kompaktne i zdrave lavande.
Ovde možete pročitati detaljnije uputstvo o orezivanju lavande i pogledati video kako se to radi.
Lavanda u saksiji – kako da uspeva i na terasi
Mnogi se pitaju da li lavanda može da raste u saksiji. Odgovor je – apsolutno da, ali samo ako joj obezbedite uslove slične onima u prirodi.
Saksija mora imati dobru drenažu, rupu na dnu i poželjno je da bude od terakote ili drugog prirodnog materijala koji “diše”. Plastične saksije zadržavaju vlagu i tu može doći do truljenja korena.
Zemlja treba da bude lagana, propusna, sa dodatkom peska ili perlita. Možete koristiti mešavinu za kaktuse i mediteranske biljke.
Najveća greška koju ljudi prave je – previše zalivanja. Lavandi je bolje da joj fali vode nego da je ima previše. U toku leta je zalijte jednom nedeljno, a zimi nikako, jer u miru ne podnosi vlagu.
Zimi saksiju unesite u svetlu, prohladnu prostoriju, bez grejanja. Idealna temperatura je oko 5–10 °C. Ako ne možete da je unesete – obavezno saksiju umotajte u ćebe ili vreću i zaštitite koren od mraza.
Korišćenje lavande – više od lepote
Lavanda nije samo ukras. Njen miris ima umirujuće dejstvo, pomaže kod nesanice, anksioznosti i glavobolja. Cvetovi se suše i čuvaju u platnenim vrećicama kao prirodni osveživač prostora i sredstvo protiv moljaca.
Možete praviti čaj od lavande, ili je koristiti kao dodatak u kulinarstvu, posebno u poslasticama.
U bašti, lavanda je odličan prirodni repelent protiv komaraca. Ako je posadite pored mesta za sedenje – letnje večeri će biti mnogo prijatnije.
Da napomenem da postoji više vrsta lavandi.
Engleska lavanda Lavandula angustifolia je najrasprostranjenija i najotpornija vrsta. Podnosi jake mrazeve i sneg. U našim kontinentalnim uslovima može živeti više desetina godina i ispravnim i stalnim orezivanjem neće odrveniti ni izgubiti formu.
Španska lavanda-Lavandula stoechas
Krupnijeg i upadljivijeg cveta obično tamno ljubičaste boje. Lepa ali u našim uslovima se mora unositi i štititi tokom jačih zima. Biljka izmrzne ako ostane napolju tokom snega.
Francuska lavanda – Lavanda dentata
Biljka ima nazubljene i krupne listove, cvet intezivno ljubičaste boje. Poznata je po jakom mirisu. Kao i ostale lavande pomaže u zaštit od komaraca. I ona je osetljiva na minusne temperature i mrzne. Mora se gajiti u saksijama i unositi tokom zime.
Autor Dragan R. Sajić
Hortikulturni BESTSELER
sada i u elektronskom formatu na latinici
Htjela bih posaditi lavandu limam kuci naotoku Rabu molim savjet kad je najbolje krenuti sa sad jom
Treba sačekati da prođu jake vrućine. Kraj septembra početak oktobra.